Fizika

Stranica u izradi.

Zanimljivosti - poznati fizičari

* ARHIMED

Neki su znanstvenici zapamćeni i povijesti bez obzira na to koliko su davno živjeli.
Jedan od njih je grčki filozof i znanstvenik Arhimed. Gotovo cijeli život proživio je u
Siracusi, grčkoj koloniji na otoku Siciliji. Bio je prijatelj s vladarom Hierom Drugim.
Jednoga je dana Hiero Drugi poželio provjeriti je li mu zlatar zaista napravio krunu
od čistoga zlata ili ga je prevario. Arhimed je razmišljao kako riješiti taj problem, a kad
je ušao u kadu punu vode, sinula mu je ideja. Prema legendi, ponesen iznenadnim 
otkrićem, zaboravivši se i odjenuti, izjurio je na ulicu vičući: "Heureka" što znači otkrio
sam. Uranjanjem krune i grumen zlata jednakih masa u vodu, ustvrdio je da se obujmi
razlikuju i otkrio prijevaru. Ne zanmo što je bilo sa zlatarom kada je znanstveno dokazano
da je u kruni bilo i drugih metala, ali je Arhimedu pripala velika slava. Svoje je novo 
otkriće primjenio u brodogradnji, zatim je izmislio polugu, opsadne strojeve i katapult i tko 
zna što bi još izumio da jednoga dana Siracusu nije napala rimska vojska...

* GALILEO GALILEI

Galileo Galilei (1564.-1642.) je znameniti talijanski fizičar koji je smatrao da su pokusi i
matematički iskazani zakoni temelj znanosti. U fiziku je uveo pojam sile. Osjet u svezi s
naprezanjem mišića proširio je na učinke ostalih sila.

* ISAAC NEWTON

Isaac Newton (1643.-1737.) engleski je fizičar koji je poznatim dijelima Matematički temelji
prirodnih znanosti i Optika utemeljio fiziku kao znanost. Otkrio je da ista sila uzrokuje pad
tijela na Zemlju i gibanje Mjeseca oko Zemlje. Nazvao ju je gravitacijskom silom.

* RUĐER BOŠKOVIĆ

Ruđer Bošković (1711.-1787.) , Dubrovčanin, matematičar i fizičar, prije više od sva
stoljeća prvi je počeo razvijati teoriju o međudjelovanju čestica tvari. Približavanjem
čestica pojačava se njihovo međudjelovanje, naglo narastu odbojne sile, što je u skladu
s pojavom nestlačenosti tekućina i čvrstih tijela. Kada se čestice udaljuju, sila među njima
postaje privlačna. Njome možemo objasniti elastičnu silu koja se javlja kada tijelima 
mijenjamo oblik, npr. savijamo ih, istežemo ih,... Ako u tome ne pretjeramo, tijela će zbog
privlačnih sila među česticama opet poprimiti svoj prvobitni oblik.